Često postavljana pitanja

Koje je radno vrijeme Službe za studentske poslove?

Radno vrijeme Službe za studentske poslove je ponedjeljkom i petkom od 12:00 do 15:00 sati, a utorkom, srijedom i četvrtkom od 12:00 do 18:00 sati.

Radno  vrijeme  je  istaknuto  na  vratima  Službe  za  studentske  poslove  te  je  objavljeno na internetskoj stranici Veleučilišta ( https://www.mev.hr/ ).

Koji je telefonski broj Službe za studentske poslove?

040/396-999

Brojeve telefona možete pronaći i na internetskoj stranici Veleučilišta.

Gdje se mogu naći rasporedi predavanja za studente?

Mogu  se  naći  na  internetskoj  stranici  Veleučilišta https://www.mev.hr/  pod  ikonom „Raspored sati“, te na oglasnoj ploči Službe za studentske poslove.

Gdje se mogu naći termini konzultacija za nastavnike i vanjske suradnike?

Termini konzultacija su istaknuti na vratima njihovih kabineta, na oglasnoj ploči Službe za studentske poslove te na internetskoj stranici Veleučilišta.

Gdje se može naći literatura za pojedine kolegije?

U knjižnici,  putem  Loomena te  linkova koje  nastavnik  daje  studentima na  predavanjima, odnosno vježbama.

U kojem razdoblju traju predavanja i ispitni rokovi u akademskoj godini?

Predavanja i ispitni rokovi određeni su nastavnim kalendarom za tekuću akademsku godinu.

https://www.mev.hr/index.php/kalendar-nastave/

Gdje i na koji način studenti mogu dobiti potvrdu o statusu studenta na Veleučilištu ili bilo koju drugu potvrdu vezanu uz studiranje?

Studenti na studomatu odabiru vrstu i svrhu potvrde te je šalju na printanje u Službu za studentske poslove koja iste ovjerava.

Potvrde za posebne svrhe koje nisu navedene u studomatu mogu se dobiti u Službi za studentske poslove predajom Zamolbe za izdavanje potvrde u posebne svrhe.

Zamolba za izdavanje potvrde u posebne svrhe

Za studente koji su završili studij na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu određene su naknade za troškove za  izdavanje  potvrda za različite namjene.

Odluka o visini naknade za različite namjene

Na koji način se vrši uplata školarine i upisnine za upis godine studija?

Plaćanje školarina može se izvršiti na jedan od sljedećih načina:

Jednokratno:

a) Plaćanje kreditnom ili debitnom karticom Maestro, MasterCard, Visa, American Express, sve banke

b) Plaćanje općom uplatnicom u svim poslovnicama banaka, FINA­e ili uredima Hrvatske pošte.

c) Plaćanje internet bankarstvom bilo koje banke u kojoj je otvorena mogućnost takvog načina plaćanja.

Obročna otplata bez kamata i naknada:

American Express: do 3 rate
PBZ Maestro: do 3 rate
PBZ Visa Inspire: do 3 rate
Broj računa za uplate putem opće uplatnice, internet bankarstva HR8823400091116034764. U pozivu na broj potrebno je obavezno navesti OIB kandidata za upis.

Koji je najmanji broj bodova koji redoviti student treba ostvariti da bi mogao upisati višu godinu?

Ukoliko  student  upisuje 2.  godinu  treba imati  najmanje 42  ECTS  boda i  potpise iz  svih kolegija, dok za upis u 3. godinu studija treba imati položenu cijelu 1. i najmanje 42 ECTS boda iz 2. godine studija te potpise iz svih kolegija.

Koji je najmanji broj bodova koji izvanredni student treba ostvariti da bi mogao upisati višu godinu?

Izvanredni studenti za upis u 2. godinu studija moraju imati 30 ECTS bodova iz 1. godine i potpise iz svih kolegija, a za upis u 3. godinu studija, položenu cijelu 1. godinu te prikupljene potpise iz svih kolegija.

Koliko puta redoviti studenti mogu ponavljati godinu u statusu redovitog studenta?

Godinu mogu ponavljati jedanput u statusu redovitog studenta.

Koliko puta izvanredni studenti mogu ponavljati godinu?

Prema Pravilniku o studiranju izvanredni studenti trebaju voditi računa da im ne istekne pravo studiranja u roku od 6 godina.

Gdje se mogu naći rokovi za prijavu i polaganje ispita?

Rokovi se mogu naći na studomatu, oglasnoj ploči Službe za studentske poslove te na internetskim stranicama Veleučilišta.

Gdje je objavljen termin održavanja ispita pred povjerenstvom (šesti izlazak na ispit)?

Termin ispita pred povjerenstvom objavljuje se na studomatu.

Na koji način se prijavljuju ispitni rokovi?

Ispiti se polažu u redovnim i izvanrednim ispitnim rokovima koji se definiraju akademskim kalendarom.

Redoviti ispitni rokovi prijavljuju se putem ISVU na studomatima postavljenim u prostorijama Veleučilišta ili putem interneta najkasnije dva dana prije ispitnog roka.

Izvanredni ispitni rok u pravilu se planira po jedan u svakom semestru.

Student ima pravo prijaviti jedan (1) ispit za izvanredni ispitni rok. Ispit se prijavljuje u Službi za studentske poslove najmanje deset (10) radnih dana, a najkasnije pet (5) radnih dana od prvog dana održavanja ispitnog roka.

Da li je moguće odjaviti prijavljeni ispit?

Prijavljeni ispit na redovitom ispitnom roku može se odjaviti putem studomata najkasnije do početka radnog dana koji prethodi datumu ispitnog roka.

Prijavljeni ispit za izvanredni ispitni rok ne može se odjaviti.

Gdje se može vidjeti u kojoj predavaonici se održava pojedini ispit?

Mjesto održavanja ispita objavljeno je na studomatu dan prije ili na dan ispitnog roka te na oglasnoj ploči Službe za studentske poslove.

Koliko puta se može pristupiti ispitu iz pojedinog kolegija?

Ispitu se može pristupiti najviše šest puta, s time da se šesti izlazak održava pred Povjerenstvom koje čine tri člana, a od kojih je jedan nositelj kolegija.

Kakva je procedura ukoliko student ne položi ispit na 6. roku?

Student koji šesti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet.

Ako student nakon drugog upisa predmeta ne položi ispit (dvanaesti izlazak na ispit), gubi pravo studiranja na tom studiju te Službi za studentske poslove predaje zamolbu za ispis.

Na koji način se broje izlasci na ispitnom roku?

Broj izlazaka na ispit broji se bez obzira na upis nove akademske godine. ISVU sustav nastavlja brojiti izlaske na ispit i nakon pada pred povjerenstvom, dakle nakon 6. izlaska i nakon ponovnog upisa predmeta, slijedeći izlazak na ispit broji se kao 7. (sedmi).

Svaki prijavljeni, a neodjavljeni ispitni rok, broji se bez obzira da li je student pristupio ispitu ili ne.

Na koji način student stječe pravo na mirovanje?

Odgovor  je  definiran  Pravilnikom  o  studiranju,  čl.  21.  „Mirovanje  se  može  odnositi  na mirovanje prava i obveza i mirovanje obveza. Molba mora biti obrazložena i dokumentirana te dostavljena u Službu za studentske poslove. Pravo na mirovanje student stječe na temelju odluke donijete od strane dekana na jednu akademsku godinu. Student ima pravo na mirovanje: za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće, za studenta-roditelja do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti (potvrda nadležnog liječnika opće medicine o nemogućnosti nazočnosti na nastavi i druga potrebna medicinska dokumentacija), te u drugim opravdanim slučajevima.“

Kada student može zatražiti mirovanje studentskih prava i obveza?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 21. „Mirovanje prava i obveza student može tražiti početkom akademske godine a najkasnije 30 dana od njezinog početka. Vrijeme mirovanja prava i obveza ne računa se u vrijeme trajanja studija i na studenta se ne primjenjuju odluke koje se odnose na reguliranje upisa akademske godine. Za vrijeme mirovanja prava i obveza student ne može polagati ispite i nema nikakva studentska prava. Student koji je u međuvremenu podigao potvrde dužan ih je vratiti uz molbu. Ako ih ne vrati, molba bez priloženih potvrda smatra se nepotpuna.”

Kada student može zatražiti mirovanje obveza?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 21. „Mirovanje obveza student mora tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana nastanka okolnosti zbog koje traži mirovanje. Vrijeme mirovanja obveza računa se u vrijeme trajanja studija i na studenta se primjenjuju odluke koje se odnose na reguliranje upisa akademske godine. Za vrijeme mirovanja obveza student može polagati ispite ako je za polaganje tih ispita ispunio uvjete te ima sva studentska prava. Za vrijeme mirovanja obveza redoviti student je dužan predmetnom nastavniku predočiti odluku kako bi se izbjegle nedoumice prilikom provedbe kontinuiranog praćenja nastave.”

Koji je postupak izdavanja nove studentske iskaznice koja je izgubljena (oštećena, ukradena)?

Prilikom gubljenja (oštećenja, krađe  i sl.) studentske iskaznice, student je dužan Službi za studentske poslove dostaviti zahtjev za izdavanjem nove studentske iskaznice te potvrdu da je uplatio troškove izdavanje nove studentske iskaznice od 50,00 kuna na žiroračun Veleučilišta. Referent u Službi za studentske poslove Veleučilišta poništava postojeću iskaznicu u ISVU sustavu. Studentu se izdaje privremena iskaznica do primitka nove.

Kakav je postupak sa studentskom iskaznicom nakon što student diplomira?

Poništava se u ISVU sustavu.

Pod kojim uvjetima student može zadržati status redovni student bez plaćanja?

Da bi student zadržao status redovnog studenta bez plaćanja, mora u predhodnoj akademskoj godini prikupiti najmanje 55 ECTS bodova.

Koji je postupak za određivanje teme završnog rada i zadavanje zadatka završnog rada?

Postupak je određen Pravilnikom o završnom radu, završnom ispitu i završetku preddiplomskih stručnih studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija, čl. 5; “Sadržaj završnog rada određuje se u dva koraka, prvo određivanjem teme te nakon toga upisivanjem zadataka završnog rada u Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU).”

Temu definira nastavnik u nastavnom zvanju (mentor). Teme mentor upisuje u ISVU pomoću Nastavničkog portala sa svim potrebnim podacima najkasnije 60 dana prije početka semestra u kojem student upisuje izradu završnog rada. Popis tema na raspolaganju je studentima na aplikaciji Studomat sustava ISVU i u Službi za studentske poslove Veleučilišta. Mentor svim studentima kojima je potvrdio odabir teme zadaje zadatak kojeg upisuje u sustav ISVU koristeći Nastavnički portal najkasnije 15 dana prije početka semestra u kojem studenti upisuju izradu završnog rada.

Koji je postupak odobravanja zadatka završnog rada?

Pročelnik odjela odobrava izdavanje pristiglih zadataka studentima i na prijedlog mentora imenuje Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada za svaki zadatak. Mentor potpisuje odobreni zadatak u Službi za studentske poslove. Služba za studentske poslove vodi evidenciju odobrenih zadataka te arhivira odobreni zadatak. Presliku uručuju studentu prilikom upisa u semestar u kojem se izrađuje završni rad.

Da li student može promijeniti zadatak završnog rada?

Student iz opravdanih razloga može jednom promijeniti zadatak završnog rada pisanom zamolbom koju predaje prodekanu za nastavu najkasnije 45 dana prije završetka semestra u kojem upisuje izradu završnog rada. Pisana zamolba mora sadržavati obrazloženje za promjenu zadatka, prijedlog naziva i sadržaja novog zadatka te biti ovjerena potpisom mentora u znak prihvaćanja promjene te ukoliko se mijenja i mentor, potpisom drugog mentora u znak prihvaćanja novog zadatka i studenta te potpisom studenta. Konačnu odluku o promjeni zadatka donosi prodekan za nastavu, o čemu obavještava studenta, mentore, te Službu za studentske poslove koja novi zadatak upisuje u evidenciju.

Kada student predaje završni rad?

Student završni rad predaje Službi za studentske poslove nakon što je položio sve ispite i udovoljio svim drugim obvezama koje su određene nastavnim planom i programom.
Završni rad se predaje u elektroničkom obliku pohranjen na fizički medij najkasnije 10 dana prije završetka akademske godine.

 

Što je potrebno priložiti uz prijavu obrane završnog rada?

Student predaje tri fizička potpisana medija (CD/DVD) koji sadrže elektroničku verziju teksta završnog rada pri čemu prilaže popunjeni obrazac prijave obrane završnog rada potpisan od strane mentora, odluku o sastavu ispitnog povjerenstva potpisanu od strane pročelnika odjela, potvrdu iz računovodstva da nema dugovanja školarine, potvrdu iz knjižnice da nema dugovanja knjiga te studentsku iskaznicu (iksicu).

Gdje se oglašava mjesto, datum i vrijeme obrane završnog rada?

Služba za studentske poslove evidentira datum predaje te na internetskim stranicama Veleučilišta i oglasnoj ploči oglašava mjesto, datum i vrijeme obrane završnog rada koja može biti najranije 7 dana i najkasnije 30 dana nakon predaje elektroničke verzije rada, pri čemu se u navedeno razdoblje ne uračunavaju dani mjeseca kolovoza.

Koje se zvanje stječe završetkom trogodišnjeg obrazovanja na stručnom studiju na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, odnosno završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 48. st. 1; “Završetkom preddiplomskog stručnog studija s najmanje 180 ECTS bodova stječe se stručni naziv stručni/a  prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom.”

Čl. 48. st. 2; “Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija stječe se stručni naziv stručni/a specijalist/ica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa.”

Koliko traje stručni studij Računarstvo/Menadžment turizma i sporta/Održivi razvoj?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 2.„ Preddiplomski stručni studiji traju šest semestara i njihovim se završetkom stječe najmanje 180 ECTS bodova.

Koliko traje specijalistički diplomski stručni studij?

Specijalistički diplomski stručni studiji traju od jedne do dvije godine i njegovim se završetkom stječe od 60 do 120 ECTS bodova.

Na temelju čega je određen ukupan broj kolegija u jednom semestru?

Odgovor je definirian Pravilnikom o studiranju, čl. 4. „Ukupni broj predmeta u jednom semestru određen je zbrojem ECTS bodova i u prosjeku iznosi 30 ECTS bodova, te ne smije prelaziti 35 ECTS bodova:“

Koliko puta student može iskoristiti pravo redovitog studiranja uz potporu nadležnog Ministarstva?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 8. „Status redovitog studenta koji studira uz potporu nadležnog Ministarstva može se imati samo u jednom obrazovnom programu Veleučilišta. Redovni student može samo jedanput promijeniti izabrani stručni studij Veleučilišta.“

Tko ima status izvanrednog studenta na Veleučilištu?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 8. “Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođenje termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.  Troškove takvog studija u cijelosti snosi sam student.“

Student – vrhunski sportaš i vrhunski umjetnik?

Student – vrhunski sportaš i vrhunski umjetnik može na vlastiti zahtjev, podnesen početkom akademske godine, uz predočenje dokumentacije (potvrda Hrvatskog olimpijskog odbora, potvrda Hrvatskog paraolimpijskog odbora, potvrda Hrvatskog sportskog saveza gluhih odnosno isprava na temelju koje proizlazi navedeni status ishoditi odluku prodekana za nastavu, kojim se određuju prava tijekom daljnjeg studiranja.

Tko može upisati preddiplomski odnosno specijalistički diplomski stručni studij na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 11. „Preddiplomski stručni studij može upisati osoba koja je završila odgovarajuću srednju školu u trajanju od najmanje četiri godine i koja je stekla pravo upisa na temelju razredbenog postupka ako se radi o osobi starijoj od 25 godina ili državnoj maturi za osobe mlađe od 25 godina.”

Čl. 11. “Specijalistički diplomski stručni studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući trogodišnji preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilištni studij u skladu sa Zakonom.”

Tko provodi razredbeni postupak?

Odgovor  je  definiran  Pravilnikom  o  studiranju,  čl.  14.  „Razredbeni  postupak  provodi Povjerenstvo za razredbeni postupak i upis studenata kojeg imenuje Stručno vijeće Veleučilišta na prijedlog dekana.“

Koliko puta se može upisati isti studijski program preko razredbenog postupka?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 14. “Razredbenim postupkom može se isti studijski program upisati samo jednom.“

Mogu li strani državljani upisati stručni studij na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 15. „Stručne studije mogu upisati i strani državljani uz uvjet poznavanja hrvatskog jezika i pisma. Prilikom prijave na razredbeni postupak strani državljani prilažu nostrificiranu završnu ispravu odgovarajućeg prethodnog obrazovanja.“

Kako se vrše upisi u studijske godine?

Odgovor  je  definiran  Pravilnikom  o  studiranju,  čl.  16.  “Studijska godina sastoji se od predmeta koji se izvode u neparnom semestru i predmeta koji se izvode u parnom semestru. Upis  se  vrši  semestralno  prije početka neparnog i prije početka parnog semestra sukladno akademskom kalendaru. Student koji se prvi put upisuje u prvu studijsku godinu upisuje sve kolegije neparnog semestra prve studijske godine čiji zbroj ECTS bodova iznosi najmanje 30 ECTS bodova.

Student ponovno upisuje predmet zbog neispunjavanja nastavnih obveza ili zbog pada na ispitu pred Ispitnim povjerenstom (šesti izlazak).

Broj ukupno upisanih ECTS bodova po semestru u pravilu je 30 ECTS bodova i ne može biti veći od 35 ECTS bodova.
Ponovnim upisom predmeta student ima pravo slušati iznova predmet te je dužan izvršiti sve ostale propisane obveze.
Svaki predmet student može upisati najviše tri puta.
Svaki izborni predmet koji student upiše postaje za njega obvezni predmet.

Stručno vijeće prije početka svake akademske godine donosi odluke o uvjetima upisa na više godine koje se objavljuju na internetskim stranicama Veleučilišta prije početka godine.”


Da li je mogući prijelaz sa srodnog visokog učilišta na Međimusko veleučilište u Čakovcu i kada?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 22. „Prijelaz je mogući prije početka nastave u zimskom semestru.“

Koja je procedura oko prelaska s drugog visokog učilišta?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 22. „Student predaje molbu za prijelaz u Službu za studentske poslove u razdoblju od 01. rujna do 15. rujna. O prijelazu s drugog srodnog visokog učilišta odlučuje Povjerenstvo za studentska pitanja koje imenuje Stručno vijeće na prijedlog dekana. Nakon donijete odluke o prijelazu, tijekom studiranja predmeti se ne mogu naknadno priznavati. Broj prijelaznika ograničen je upisnim kvotama Veleučilišta. Student može samo jednom prijeći s jednog visokog učilišta na neki od stručnih studija Veleučilišta. Student prijelaznik može se upisati kao redoviti student ili kao izvanredni student.”

Tko od nastavnika ima pravo evidentiranja ocijene?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 32. „Pravo evidentiranja ocjene ima svaki od nastavnika s izborom u zvanje koji je u akademskoj godini nositelj predmeta.”

Što obuhvaća nastava u akademskoj godini?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 29. „Nastava se sastoji od predavanja, vježbi, konzultacija, mentorskog rada, semestralnih radova (projekti, seminari i sl.), stručne prakse i terenske nastave te provjera znanja. Vježbe trebaju pratiti gradivo s predavanja, a primjeri obrađeni na vježbama trebaju biti karakteristični za upoznavanje gradiva i u skladu sa zadacima na provjeri znanja. Stručna praksa obvezna je za sve studente ovisno o studijskom programu. Voditelje stručne prakse imanuje prodekan za nastavu.”

Koje su dužnosti nastavnika na početku semestra?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 30. „Nastavnik je dužan na početku semestra objaviti studentima uvjete pod kojima se nastava izvodi, a posebno broj i način provjera znanja tijekom semestra, uključujuči njihovo vrednovanje. Uvjeti se moraju objaviti na internetskoj stranici Veleučilišta (u prostoru pojedinog predmeta).”

Koja je obvezna satnica na preddiplomskim stručnim studijima i na specijalističkom diplomskom stručnom studiju?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 31.”Obvezna satnica na preddiplomskim stručnim studijima za redovite studente iznosi 70% od ukupnih predavanja i vježbi predviđenih izvedbenim planom nastave i 30% za izvanredne studente. Obvezna satnica na specijalističkom diplomskom stručnom studiju iznosi 70% od ukupnih predavanja i vježbi predviđenih izvedbenim planom nastave za redovite i 50% za izvanredne studente.”

Na koji se način vrši provjera znanja studenata?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 36. „Znanje studenta provjerava se i ocjenjuje tijekom akademske godine putem kolokvija, seminarskih radova i ostalih načina provjere znanja, koji se u pravilu organiziraju i provode u vremenu predviđenom satnicom za nastavu dotičnog kolegija. Provjera znanja iz pojedinih kolegija se provodi barem dva puta tijekom semestra. Uspjeh koji student postigne na pojedinačnoj provjeri znanja ili uspjeh na svim provjerama znanja zbirno može osloboditi studenta djelomično ili potpuno od polaganja ispita. Seminarski rad može također studenta osloboditi  dijela ili ispita u cijelosti.

Student koji na ovaj način ne dobije pozitivnu ocjenu, a stekao je uvjete za polaganje ispita, polaže ispit u ispitnim rokovima.

Provjera znanja može obuhvatiti samo gradivo koje je bilo obrađeno na predavanjima i vježbama. Ispiti mogu biti teorijski i praktički, a polažu se usmeno, pismeno ili usmeno i pismeno, ili izvedbom i obranom zadanog rada.“

Koja je procedura oko ispitnih rokova?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 37. „Ispiti se polažu u redovnim i izvanrednim ispitnim rokovima koji se definiraju akademskim kalendarom.

Ispite iz istog kolegija student ima pravo ponovno polagati u razmaku ne kraćem od 14 dana. Do ponovnog upisa semestra (parnog, odnosno neparnog), za jedan predmet trebaju biti propisana u pravilu četiri (4) redovita ispitna roka. “

Koliko se najviše puta može polagati ispit iz istog kolegija te koja je procedura?

Odgovor je definiran Pravilnikom o studiranju, čl. 40. „Ispit iz istog predmeta redoviti i izvanredni studenti mogu polagati najviše šest puta, do ponovnog početka semestra u kojem se izvodi predmet. Ispit na koji student izlazi šesti put, polaže pred Povjerenstvom koje se određuje odlukom prodekana za nastavu i sastavljeno je od tri člana. Nositelj predmeta treba biti jedan od članova Povjerenstva. Povjerenstvo je dužno voditi zapisnik o ispitu koji mora sadržavati konačnu odluku o ocjeni. Potpisani zapisnik od svih članova Povjerenstva, predsjednik Povjerenstva je dužan dostaviti Službi za studentske poslove koja zapisnik ulaže u dosje studenta. Povjerenstvo donosi odluku većinom glasova. Na odluku Povjerenstva ne može se uložiti prigovor. Nositelj predmeta dužan je ocjenu unijeti u studentsku ispravu. Prijavnicu potpisuje predsjednik Povjerenstva i unosi ocjenu u ISVU. Student koji šesti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet.”

Ako student nakon drugog upisa predmeta ne položi ispit na gore utvrđen način, gubi pravo studiranja na tom studiju.

Da li u sklopu Veleučilišta postoji prostor za samostalni rad na računalu i odmor?

Studentima je na raspolaganju čitaonica i kantina.

Kada student završava stručni studij?

Odgovor  je  definiran  Pravilnikom  o  studiranju,  čl.  47.  „Preddiplomski stručni  studij završava polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem završnog ispita, sukladno studijskom programu.”

“Specijalistički diplomski stručni studij završava polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem odgovarajućeg završnog ispita, sukladno studijskom programu.”